Receptomania
Toggle Content Sadržaj
Toggle Content MiniChat
Vanja023: Mala pomoc...pri secenju torte da li je problem u nozu,posto mi puca kora kako krenem da secem?ili je to do staklene posude?
03-Aug-2015 08:03:06
PocetnikBeograd: Treba mi mala pomoć. Da li neko može da mi kaže u koje paste se stavlja tomato/paradajz, a u koje paste NE IDE tomato/paradajz? Takođe me zanima u koje paste se stavljaju Pesto i Besamel, a u koje paste se ne stavljaju Pesto i Besamel?
07-Jul-2015 11:33:07
ceca: jedu mi se Krofne oe šuplja Maskina... na Proplanku tamo negdije uz Dunav i one dvije igracke,pozdrav Proplanku
16-May-2015 10:02:55
ceca: kisa2-3dana, pad tem pa usnjezica... a Sta za rucak? Wall
18-Jan-2015 09:35:17
ceca: Sta sutra za rucak Frau2 pozdrav svima
17-Jan-2015 20:55:31
ceca: ni danas nema promjena, kisa i dalje, gledala sam film Lucy ...preporuke, kisa do sutra uvece, pa sunce do srijede, jedemi se kolac, odo smlatiti Monte,poz svima...
23-Aug-2014 17:11:33
ceca: sta slatko za danas ? Wall
13-Oct-2013 10:19:01
ceca: sutra opet kisa, pa u cetvrtak, viken bez padavina, pekmez od sliva gotov, a kod vas Kazanche
16-Sep-2013 21:02:09
ceca: jedan od dana kad su svi skolarci osisani, ispeglani okupani... Prvacici veselo upoznajte nove drugare, svi ostali podjelite uzinu, i dok se sve preprica. svi pozdravite i ...eto zimskog Frau2 malo obaveza za svakog, a sta ste danam lijepo papali...
01-Sep-2013 14:02:17
ceca: dok se Roll opet skola, jesu li u plani torte i slatkisi za slatki pocetak skolske godine prvacicima obavezno a ovim vecim neki omiljeni za utijehu na kraju raspusta, nama na potrosenom novcu oko nabavke a ne ide mi se opet u skolu Sad , raspust nekako godi i roditeljima... za ponedeljak kisobrane
29-Aug-2013 19:10:50
Shout History
Only Registered Users can Shout
Create/Login
Toggle Content Korisnički info:

Dobrodošli Anonimni

Nadimak
Sigurnosni kodSigurnosni kod
Upiši sigurnosni kod

Članovi:
Najnoviji: dadodd
Novih danas: 0
Novih juče: 0
Ukupno: 1781

Ljudi Online:
Članovi: 0
Posetioci: 37
Bots: 2
Uprava: 0

Članovi online:



Toggle Content Baneri:
Toggle Content Linkovi:
Gde Na More?
Svet Zivotinja
Gde Na Planinu?
Svet Lepote
Toggle Content Receptomania

...the spice...


Idi na stranu: Prethodna  1, 2
Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     Forum -> Začini
Pogledaj prethodnu temu :: Pogledaj sledeću temu  
Autor Poruka
maski
Urednik
Urednik


Pridružio se: Nov 03, 2008
Poruke: 511
Lokacija: beograd

PošaljiPoslato: Ned Dec 06, 2009 7:18 pm    Naslov: Re: ...the spice... Odgovori sa citatom

kakao



Kakao se dobija sušenjem i mlevenjem delova biljke kakaovac, koji se koristi za pravljenje čokolade.

Kakao je prvi doneo u Evropu Kristifor Kolumbo 1502. iz Amerike, odakle potiče. Tamo su domaćini od te biljke pravili piće, koje se dopadalo španskim kolonizatorima.



Čokolada je poslastica koja se dobiva miješanjem kakaove mase s većom ili manjom količinom šećera. Najčešće na tržište dolazi u obliku pločica. Ime potječe iz vremena kada se čokolada više pila kao napitak iz riječi Xocóatl ili chocolatl (xoco što znači gorko i atl voda), od čega se dalje proširila po drugim indoeuropskim jezicima, pa je ušla u engleski kao chocolate, njemački Schokolade, francuski chocolat. U današnjem nahuatlu zove se xocolātl.

Plod drveta kakaovca (lat. Theobroma cacao ili hrana bogova) daje osnovnu sirovinu u proizvodnji čokolade, to je kakao (u astečkom cacaotl), neugledna je biljka što raste u tropskoj šumi od južnog Meksika do bazena Amazone.



Pretpostavlja se da su Olmeci još prije 2.600 godina kuhali čokoladnu smjesu. Visokorazvijena civilizacija Maja u travnju je priređivala slavlja u čast boga kakaa Ek Chuaha, tijekom kojega bi se prinosile životinjske žrtve i dijelili pokloni, a zrna kakaovca bila su prihvaćena kao sredstvo plaćanja. U Meksiku su potvrđena slična slavlja.

Sa svojih putovanja po Južnoj Americi Kristofor Kolumbo donio je na španjolski dvor i sjeme kakaovca, ali nije pobudilo nikakvo zanimanje. Tek će španjolski konkvistador Hernán Cortés kada krene u osvajanje Južne Amerike i uništavanje tamošnjih civilizacija probati Xocolatl, toplu kakaovu tekućinu koju mu je ponudio astečki vladar Montezuma u golemim zlatnim peharima.

Asteci su čokoladni napitak pili zagrijan i bez trunke slatkoće, ali su dodavali začine poput vanilije i čilija, a tek će Europljani od čokolade napraviti slatkiš. Španjolski redovnici su prvi u Europi pripravljali čokoladu, još uvijek tekuću, počeli su dodavati šećer i cimet, ali tajnu nisu mogli dugo skrivati.

Čokolada kakvu poznajemo danas je novijeg nadnevka i to zahvaljujući Nizozemcu Conradu J. van Houtenu, koji je 1828. g. patentirao hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah. Englezi (Joseph Fry) su 1847. g. otkrili kako taj prah miješati sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem te je takva nova čokolada postala ubrzo omiljena i bila je to prva čokolada za jelo. Švicarac Daniel Peter je eksperimentirao s mlijekom kao sastojkom u čokoladi i uspio je proizvesti prvu mliječnu čokoladu 1875. g.

Dalje su Švicarci usavršavali proizvodnju čokolade i godine 1879. Rudolf Lindt (Lindt je danas jedna od najpoznatijih tvornica čokolade) napravio je čokoladu koja se topila u ustima (poznata i po nazivu "chocolat fondant").


_________________
...ako nije zabelezzeno nije se ni dogodilo ....
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika
maski
Urednik
Urednik


Pridružio se: Nov 03, 2008
Poruke: 511
Lokacija: beograd

PošaljiPoslato: Pon Dec 07, 2009 10:54 pm    Naslov: Re: ...the spice... Odgovori sa citatom

Cimet – Istine i zablude


Ovo je jedan od najstarijih začina koji možemo naći u svakoj kuhinji. Spominje se čak dvije tisuće godina prije Krista, ali i u Bibliji, a u azijskim se kulturama tisućama godina koristi i u medicinske svrhe. Daje specifičan okus slatkim i slanim jelima kojima se dodaje u kombinaciji s ostalim začinima.

Pravi cimet (Cinnamomum verum ili zeylanicum)


dolazi sa Šri Lanke. Sušeni dio unutrašnje kore ovog zimzelenog drveta koje u prosjeku raste 10-15 metara se koristi kao začin. Nalazimo dva oblika – štapići i mljeveni. Ova vrsta cimeta ima nježniju i pikantnu slatkastu aromu. Štapići i prah su svijetle žuto-smeđe boje. Osim u gastronomske svrhe, koristi se i u prirodnoj medicini zbog antimikrobnih svojstava, ali i kao repelent za insekte. Ta svojstva omogućuju i dugotrajno skladiptenje cimeta. Služi i protiv visokog tlaka, nadutosti, ali i prema nedavnoj studiji ovaj cimet može služiti kao prevencija ili bar odgoda javljanja tipa dijabetesa koji se razvija s godinama. Započele su kliničke studije, a znanstvenici se slažu da se pacijentima s dijabetesom tipa 2 može poboljšati stanje pri dnevnoj konzumaciji inzulina – čak jedan gram pravog cimeta dnevno može sniziti šećer u krvi. Jedna čajna žlica sadrži pet grama. Svakako se posavjetujte s osobnim liječnikom i nutricionistom prije bilo terapijske konzumacije.

Kasija cimet (Cinnamomum cassia)


ili indonezijski cimet je najrašireniji u prehrambenoj industriji zbog veće otpornosti biljke i dakle lakšeg uzgoja. U ovom slučaju se koristi cijela kora biljke, što začinu daje tamniju i pomalo crvenkastu boju za razliku od originalnog cimeta. Ima jači okus, te može i peckati. Europske agencije za zdravlje su nedavno objavile upozorenja o konzumaciji visokih doza ove vrste cimeta jer sadrži Kumarin - toksična kemijska supstanca koju nalazimo u raznom bilju koja se u suvremenoj medicini koristi kao prekursor za razne antikoagulante. Ukoliko se uzima u većim količinama ili nekontrolirano, može uzrokovati vrtoglavice, mučnine, slabost, oštećenja jetre, bubrega, unutrašnja krvarenja i smrt. Kumarin se u znatno manjoj količini nalazi u originalnom, pravom cejlonskom, tj. cimetu sa Šri Lanke.


Kako razlikovati cejlonski i kasija cimet?

Osim razlike u boji razlikujemo ih ovako:

Štapići pravog cimeta imaju puno tankih slojeva i mogu se vrlo lako samljeti u prah koristeći mlinac za kavu ili mužar, dok su štapići kasija cimeta iznimno tvrdi, a najčešće sadrže jedan deblji sloj kore i mogu vrlo brzo ako ne odmah slomiti električni mlinac ukoliko se prethodno ručno ne slome na male komadiće.

Ponekada dolazi do zabune pri razlikovanju mljevenog cimeta ukoliko je isti skladišten u vlažnijim uvjetima. No, jednostavno provjera lako može pojasniti o kojem je cimetu riječ – par kapi otopine/tinkture joda će pravi cimet ostaviti istim, dok će kasija cimet poprimiti tamno plavu, skoro pa boju tinte, ovisno do količine kasija cimeta koji smo nakapali jodom. Ukoliko niste sigurni koji ste cimet kupili, svakako prije konzumacije provjerite o kojoj je vrsti ovoga začina riječ.


Na kraju zapamtite vrlo važno pravilo:

Kupujte isključivo pravi, odnosno cejlonski cimet – obratite pozornost na latinski naziv na pakiranju proizvoda. Taj cimet možete jesti do mile volje.

Ako ne možete naći taj cimet, onda smanjite uporabu kasija cimeta na najmanju moguću mjeru – primjerice, djeca predškolske dobi smiju dnevno pojesti najviše četiri keksa s kasija cimetom, starija djeca do šešt komada, a odrasli osam. Trudnice ne bi smjele konzumirati kasija cimet.

_________________
...ako nije zabelezzeno nije se ni dogodilo ....
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika
Prikaži poruke iz poslednjih:   
Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     Forum -> Začini Sva vremena su GMT
Idi na stranu: Prethodna  1, 2
Strana 2 od 2


Skoči na:  
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu
Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš glasati u ovom forumu
Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum
Možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma

Toggle Content Facebook
Toggle Content Poslednje poruke:
Poslednjih 10 poruka na forumu

TORTA OD TRESANJA(SVARCVALD)
Poslednja objava od: dadodd u Torte dana Apr 25, 2017 u 09:00:57

Sitni kolaci
Poslednja objava od: dadodd u Kolači dana Apr 06, 2017 u 09:14:02

Slana torta
Poslednja objava od: dadodd u Predjela i prilozi dana Apr 06, 2017 u 09:12:55

Bombice od lešnika
Poslednja objava od: Ivana u Kolači dana Sep 24, 2015 u 13:08:15

BRUDETI
Poslednja objava od: Shoe123 u Morski i rečni specijaliteti dana Dec 03, 2014 u 08:52:47

Slane pite i pituljice
Poslednja objava od: cimbi u Testa dana Nov 24, 2014 u 20:11:14

Aparat za pravljenje mleka od soje
Poslednja objava od: Jami123 u Veganska i makrobiotička jela dana Nov 14, 2014 u 17:55:37

Roštilj
Poslednja objava od: teta.dara u Male tajne velikih majstora dana Sep 15, 2014 u 11:41:03

Praziluk
Poslednja objava od: lidija u Jela od povrća dana Maj 26, 2014 u 20:55:08

Brzi kolaci
Poslednja objava od: cimbi u Kolači dana Sep 26, 2013 u 06:25:37

Toggle Content Poslednji recepti:
 Mlečni sladoled s voćem
 Topla salata od spanaća i slanine
 Listići (Jastučići)
 Kafa sa cimetom
 Prekomurska gibanica
 Riblja supa
 Čokoladne kocke Rigo Jancsi
 Vasina torta
 Urnebes proja
 Španska pita
 Proja sa suncokretovim semenkama
 Mini pizze
 Pogača
 Umaci od višanja
 Vegeterijanska sarma
 Riblja pašteta s povrćem
 Cicina džigerica na kineski način
 Puding od krompira i pečuraka
 Pljeskavice od krompira
 Pileći pilav sa šampinjonima
 Niške krempite
 Krofne
 Kotleti od džigerice
 Kakao i čokolada s čilijem
Toggle Content Pretraži recepte:
Toggle Content Top Recepti:
1:
Pogača
2:
Krofne
3:
Niške krempite
4:
Baklava sa visnjama
5:
Španska pita
6:
Kolac sa palacinkama i bananama
7:
Prekomurska gibanica
8:
Oljkina sladoled torta
9:
Vasina torta
10:
Mlečni sladoled s voćem
Toggle Content Foto Galerija:

15.jpg
15.jpg


12.jpg
12.jpg


13.jpg
13.jpg


11.jpg
11.jpg


1_.jpg
1_.jpg


5.jpg
5.jpg


tn22.jpg
tn22.jpg


dsc00611.jpg
dsc00611.jpg


dsc00569.jpg
dsc00569.jpg


dsc00689.jpg
dsc00689.jpg


Foto galerija


Svet Zivotinja
Index pojmova

Svet Biljaka | Plants World | Svet Knjiga | Sam Svoj Majstor | Receptomania | CookGlobally



Interactive software released under GNU GPL, Code Credits, Privacy Policy
.: Style by Bili :: Original Theme (FiSubBrownsh Shadow) by:Daz :.

.: ported to CPG-Dragonfly by senzacionale :.