#16: Re: ...the spice... Autor: maski, Lokacija: beogradPoslato: Ned Dec 06, 2009 7:18 pm ---- kakao
Kakao se dobija suÅ¡enjem i mlevenjem delova biljke kakaovac, koji se koristi za pravljenje Äokolade.
Kakao je prvi doneo u Evropu Kristifor Kolumbo 1502. iz Amerike, odakle potiÄe. Tamo su domaćini od te biljke pravili piće, koje se dopadalo Å¡panskim kolonizatorima.
ÄŒokoladaje poslastica koja se dobiva mijeÅ¡anjem kakaove mase s većom ili manjom koliÄinom Å¡ećera. NajÄešće na tržiÅ¡te dolazi u obliku ploÄica. Ime potjeÄe iz vremena kada se Äokolada viÅ¡e pila kao napitak iz rijeÄi Xocóatl ili chocolatl (xoco Å¡to znaÄi gorko i atl voda), od Äega se dalje proÅ¡irila po drugim indoeuropskim jezicima, pa je uÅ¡la u engleski kao chocolate, njemaÄki Schokolade, francuski chocolat. U danaÅ¡njem nahuatlu zove se xocolÄtl.
Plod drveta kakaovca (lat. Theobroma cacao ili hrana bogova) daje osnovnu sirovinu u proizvodnji Äokolade, to je kakao (u asteÄkom cacaotl), neugledna je biljka Å¡to raste u tropskoj Å¡umi od južnog Meksika do bazena Amazone.
Pretpostavlja se da su Olmeci joÅ¡ prije 2.600 godina kuhali Äokoladnu smjesu. Visokorazvijena civilizacija Maja u travnju je prireÄ‘ivala slavlja u Äast boga kakaa Ek Chuaha, tijekom kojega bi se prinosile životinjske žrtve i dijelili pokloni, a zrna kakaovca bila su prihvaćena kao sredstvo plaćanja. U Meksiku su potvrÄ‘ena sliÄna slavlja.
Asteci su Äokoladni napitak pili zagrijan i bez trunke slatkoće, ali su dodavali zaÄine poput vanilije i Äilija, a tek će Europljani od Äokolade napraviti slatkiÅ¡. Å panjolski redovnici su prvi u Europi pripravljali Äokoladu, joÅ¡ uvijek tekuću, poÄeli su dodavati Å¡ećer i cimet, ali tajnu nisu mogli dugo skrivati.
ÄŒokolada kakvu poznajemo danas je novijeg nadnevka i to zahvaljujući Nizozemcu Conradu J. van Houtenu, koji je 1828. g. patentirao hidrauliÄnu preÅ¡u koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah. Englezi (Joseph Fry) su 1847. g. otkrili kako taj prah mijeÅ¡ati sa Å¡ećerom i rastopljenim kakao maslacem te je takva nova Äokolada postala ubrzo omiljena i bila je to prva Äokolada za jelo. Å vicarac Daniel Peter je eksperimentirao s mlijekom kao sastojkom u Äokoladi i uspio je proizvesti prvu mlijeÄnu Äokoladu 1875. g.
Dalje su Å vicarci usavrÅ¡avali proizvodnju Äokolade i godine 1879. Rudolf Lindt (Lindt je danas jedna od najpoznatijih tvornica Äokolade) napravio je Äokoladu koja se topila u ustima (poznata i po nazivu "chocolat fondant").
#17: Re: ...the spice... Autor: maski, Lokacija: beogradPoslato: Pon Dec 07, 2009 10:54 pm ---- Cimet – Istine i zablude
Ovo je jedan od najstarijih zaÄina koji možemo naći u svakoj kuhinji. Spominje se Äak dvije tisuće godina prije Krista, ali i u Bibliji, a u azijskim se kulturama tisućama godina koristi i u medicinske svrhe. Daje specifiÄan okus slatkim i slanim jelima kojima se dodaje u kombinaciji s ostalim zaÄinima.
Pravi cimet (Cinnamomum verum ili zeylanicum)
dolazi sa Å ri Lanke. SuÅ¡eni dio unutraÅ¡nje kore ovog zimzelenog drveta koje u prosjeku raste 10-15 metara se koristi kao zaÄin. Nalazimo dva oblika – Å¡tapići i mljeveni. Ova vrsta cimeta ima nježniju i pikantnu slatkastu aromu. Å tapići i prah su svijetle žuto-smeÄ‘e boje. Osim u gastronomske svrhe, koristi se i u prirodnoj medicini zbog antimikrobnih svojstava, ali i kao repelent za insekte. Ta svojstva omogućuju i dugotrajno skladiptenje cimeta. Služi i protiv visokog tlaka, nadutosti, ali i prema nedavnoj studiji ovaj cimet može služiti kao prevencija ili bar odgoda javljanja tipa dijabetesa koji se razvija s godinama. ZapoÄele su kliniÄke studije, a znanstvenici se slažu da se pacijentima s dijabetesom tipa 2 može poboljÅ¡ati stanje pri dnevnoj konzumaciji inzulina – Äak jedan gram pravog cimeta dnevno može sniziti Å¡ećer u krvi. Jedna Äajna žlica sadrži pet grama. Svakako se posavjetujte s osobnim lijeÄnikom i nutricionistom prije bilo terapijske konzumacije.
Kasija cimet (Cinnamomum cassia)
ili indonezijski cimet je najraÅ¡ireniji u prehrambenoj industriji zbog veće otpornosti biljke i dakle lakÅ¡eg uzgoja. U ovom sluÄaju se koristi cijela kora biljke, Å¡to zaÄinu daje tamniju i pomalo crvenkastu boju za razliku od originalnog cimeta. Ima jaÄi okus, te može i peckati. Europske agencije za zdravlje su nedavno objavile upozorenja o konzumaciji visokih doza ove vrste cimeta jer sadrži Kumarin - toksiÄna kemijska supstanca koju nalazimo u raznom bilju koja se u suvremenoj medicini koristi kao prekursor za razne antikoagulante. Ukoliko se uzima u većim koliÄinama ili nekontrolirano, može uzrokovati vrtoglavice, muÄnine, slabost, oÅ¡tećenja jetre, bubrega, unutraÅ¡nja krvarenja i smrt. Kumarin se u znatno manjoj koliÄini nalazi u originalnom, pravom cejlonskom, tj. cimetu sa Å ri Lanke.
Kako razlikovati cejlonski i kasija cimet?
Osim razlike u boji razlikujemo ih ovako:
Å tapići pravog cimeta imaju puno tankih slojeva i mogu se vrlo lako samljeti u prah koristeći mlinac za kavu ili mužar, dok su Å¡tapići kasija cimeta iznimno tvrdi, a najÄešće sadrže jedan deblji sloj kore i mogu vrlo brzo ako ne odmah slomiti elektriÄni mlinac ukoliko se prethodno ruÄno ne slome na male komadiće.
Ponekada dolazi do zabune pri razlikovanju mljevenog cimeta ukoliko je isti skladiÅ¡ten u vlažnijim uvjetima. No, jednostavno provjera lako može pojasniti o kojem je cimetu rijeÄ â€“ par kapi otopine/tinkture joda će pravi cimet ostaviti istim, dok će kasija cimet poprimiti tamno plavu, skoro pa boju tinte, ovisno do koliÄine kasija cimeta koji smo nakapali jodom. Ukoliko niste sigurni koji ste cimet kupili, svakako prije konzumacije provjerite o kojoj je vrsti ovoga zaÄina rijeÄ.
Na kraju zapamtite vrlo važno pravilo:
Kupujte iskljuÄivo pravi, odnosno cejlonski cimet – obratite pozornost na latinski naziv na pakiranju proizvoda. Taj cimet možete jesti do mile volje.
Ako ne možete naći taj cimet, onda smanjite uporabu kasija cimeta na najmanju moguću mjeru – primjerice, djeca predÅ¡kolske dobi smiju dnevno pojesti najviÅ¡e Äetiri keksa s kasija cimetom, starija djeca do Å¡eÅ¡t komada, a odrasli osam. Trudnice ne bi smjele konzumirati kasija cimet.
